Novosti
17.decembar 2024.
Podrška osobama koje su pretrpjele seksualno nasilje
Nevladina organizacija Prima izražava duboko žaljenje i saosjećanje sa svim osobama koje su pretrpjele seksualno nasilje ili uznemiravanje. Slučaj seksualnog uznemiravanja u školi od strane profesora samo je jedan u nizu za koje znamo jer se žrtve za podršku i pomoć obraćaju našoj organizaciji. Inače znamo da najveći broj osoba koje su bile na meti seksualnih predatora nikada nikome ne povjere što su preživjele/i. Razlozi su brojni, a naročito je uticajna stigma koju je svaka žrtva iskusila kada je javno progovorila o nasilju. Ne postoji nijedno drugo kršenje Zakona u kojem se vjeruje počiniocu, seksualnom predatoru, nasilniku i pedofilu, a žrtva je ta koja se stavlja na stub srama, na poligraf laži. U žrtvu se upire prstom, stavlja se znak pitanja na njene motive i po pravilu, ona se proglašava krivom. Krivom jer je ćutala, krivom jer je progovorila i prijavila, krivom jer je ćutala 3 godine, krivom jer je progovorila baš sad, krivom jer izgleda ovako i onako. Jedina istina je da žrtva nikad nije kriva. Kada se nepovjerljivoj javnosti pridruže ljudi iz institucija i politike spočitavajući da se iza brda valja neki veći cilj pa se sve proglasi političkom hajkom, svakome je jasno da prijaviti seksualno nasilje znači izložiti se novoj traumatizaciji. Neprihvatljivo je stavljanje slučaja seksualnog uznemiravanja koji je sada aktuelan u politička raskusuravanja jer ono što ćemo time sigurno postići jeste da se žrtve povuku u sebe i u svoje traume sa gotovo nikakvim izgledom da im se pomogne, a da zlostavljači ne budu kažnjeni po zakonu i po zasluzi. Ovim putem apelujemo na sve društvene aktere, a naročito na predstavnike političkih partija i institucija da učine sve da žrtve seksualnog nasilja i uznemiravanja budu zaštićene i tretirane sa najvećom obazrivošću i poštovanjem, te da im se omogući neometani i predrasuda oslobođeni pristup pravu i pravdi.
Ono što želimo posebno naglasiti jeste da se aktuelni, niti ijedan drugi slučaj ne smije politizovati niti svoditi na nacionalne ili političke identitete. Time se direktno ugrožavaju napori da se nasilje spriječi, a žrtve se obeshrabruju da nasilje prijave iz straha da će biti osramoćene, marginalizovane i da će se njihovo ime danima povlačiti po medijima. Ne postoji tipična žrtva seksualnog nasilja, niti postoji tipičan seksualni predator. Mogu biti bijelo koje nacije, vjere, pola ili uzrasta. Tako i svi mi koji imamo obavezu, odgovornost, znanje i mogućnost da pomognemo treba da to činimo bez obzira ko je žrtva. Ako umanjujemo sopstvenu odgovornost, na koga se onda naša djeca i mladi mogu osloniti? Naša je dužnost da im na djelima pokažemo da se vrijedi nasilju oduprijeti uzdignute glave. Borba protiv seksualnog nasilja mora biti zajednička, i to ne samo u slučajevima kada je nasilje vidljivo i medijski atraktivno, već stalno i kontinuirano, kroz obrazovanje, zakone i preventivne mjere. Takođe, krajnje vrijeme je da multisektorski kreiramo protokole postupanja u slučajevima seksualnog nasilja i uznemiravanja među vršnjacima, kao i u slučajevima kada nasilje dolazi od zaposlenih u školi, na fakultetu ili na poslu.
Želimo da se obratimo direktno i osobama koje su preživjele seksualno nasilje. Želimo da vam kažemo da vam u potpunosti vjerujemo. Želimo da vam kažemo da niste same/i, da imate pravo na zaštitu, podršku i pravdu. Znamo da će nekima od vas trebati mnogo vremena da progovorite o nasilju koje ste pretrpjele/i. Znajte da ćemo biti tu za vas u svakom trenutku. Ovo društvo mora biti sigurno mjesto za sve, naročito za djecu i mlade.
NVO Prima će i dalje nastaviti da pruža besplatnu podršku i savjetovanje osobama sa iskustvom seksualnog nasilja i da se bori za unapređenje zakonodavnih okvira kako bi obezbijedili sigurnost svih građanki i građana, naročito mladih i djece. Pozivamo sve društvene aktere, medije, civilni sektor, institucije i političare/ke da stvaramo društvo u kojem nijedna osoba neće biti žrtva nasilja i u kojem će žrtve imati s pravom potpuno povjerenje u sistem zaštite i podrške.
16.decembar 2024.
U petak, 13. decembra vršnjačke edukatorke Elena Janjević, Jovana Nikić i Anja Rajković su održale prezentaciju projekta "Less disabilities - more abilities". Đaci SEŠ "Mirko Vešović" u Podgorici imali su priliku da čuju sve što su naše mlade aktivistkinje naučile na Erasmus+ treningu u Šapcu. Zajedničkim aktivnostima mladih sa i bez invaliditeta stvaramo svijet sa više mogućnosti za sve.
Projekat je podržala Evropska unija kroz program Erasmus+.
06.decembar 2024.
Pooštriti kaznenu politiku za seksualne delikte nad mladima i djecom
Podgorica, PR pres servis – Kazne za seksualne delikte nad mladima i djecom su blage i često uključuju uslovne i kratke zatvorske kazne zbog čega je potrebno ojačati kaznenu politiku kako bi se ohrabrile žrtve da prijavljuju nasilnike, postigao adekvatan odvraćajući efekat i ojačalo povjerenje u pravosudni sistem.
To je poruka sa konferencije koju je organizovala NVO Prima povodom predstavljanja projekta „Prva linija otpora rodnom nasilju”, koji finansira Ambasada SAD-a u Crnoj Gori kroz Program malih grantova Demokratske komisije.
Ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke), istakla je da projekat ima za cilj borbu protiv seksualnog i rodno zasnovanog nasilja sa fokusom na omladinu te da je veoma važno raditi na podizanju svijesti o ovom društvenom problemu, kao i pružanju podrške za njegove žrtve.
“U Crnoj Gori, kao i u mnogim drugim zemljama svijeta, rodno zasnovano nasilje ostaje značajan izazov za ljudska prava, često pod uticajem ukorijenjenih društvenih normi i nedovoljnog institucionalnog odgovora”, kazala je ambasadorka Rajnke, dodajući da podaci o femicidu u Crnoj Gori pokazuju zabrinjavajuće trendove. “Izuzetno sam ponosna što podržavamo ovakve inicijative čiji je cilj sprječavanje i borba protiv ovog problema koji ugrožava dobrobit naših društava i svih građana”, rekla je Rajnke.
Godišnja kampanja “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” podsjeća nas, kako je istakla, da je svjetlija budućnost, bez nasilja, moguća ako djelujemo zajedno i ako djelujemo sada.
“Rješavanje rodno zasnovanog nasilja zahtijeva zajednički napor svih društvenih aktera - vlade, njenih institucija i zajednice, kako bi se poslala jasna poruka počiniocima da rodno zasnovano nasilje neće biti tolerisano i da će svaki počinilac takvih djela biti kažnjen u skladu sa zakonom”, saopštila je Rajnke.
Naglasila je da je rodno zasnovano nasilje globalni problem i zbog toga u njegovo rješevanje treba uložiti globalne napore.
“Sjedinjene Države ostaju čvrsto posvećene sprječavanju i odgovoru na sve oblike rodno zasnovanog nasilja. Samo tokom protekle godineVlada SAD je obezbijedila više od 273 miliona dolara za prevenciju i odgovor na rodno zasnovano nasilje u vanrednim situacijama”, kazala je Rajnke.
Izvršna direktorica NVO Prima, Aida Perović, kazala je da ne zna sa sigurnošću da li je rodno zasnovanog nasilja bilo više ranije, ili ga ima sada, ali je sigurna da ga nema ni za milligram manje nego nekada.
“Rodno zasnovano nasilje se ne smanjuje, nego je u punom zamahu. Izdvojila bih tri razloga. Prvi je nedostatak prevencije. Tamo gdje je ima, mislim da bismo mogli da je počnemo na mnogo nižem uzrastu, još od vrtića. Drugi razlog vidim u nedostatku programa za rad sa nasilnicima. Potrebni su nam svojevrsni programi resocijalizacije. I prevencija i resocijalizacija su dio promocije kulture nenasilja, koja nam je u Crnoj Gori prijeko potrebna. I treće, mislim da nam je potrebna jača energija među predstavnicima institucija i civilnog sektora, da budemo na istom zadatku, da naše društvo predano gradimo kao inkluzivnije, pravednije, po mjeri svih građana i građanki”, istakla je Perović.
Predstavnica NVO Prima, Anđela Žarić, kazala je da je projekat obuhvatio ciklus brižnih porodica, trening za psihološkinje i psihologe, pedagoškinje i pedagoge iz stručnih srednjih škola i gimnazija, obuke vršnjačkih edukatora i edukatorki i administratorki i administratora omladinskih servisa, radionice sa mladima, edukativno promotivne materijale i Monitoring izvještaja o radu sudova na slučajevima rodnog i seksualnog nasilja.
“Na treningu za psihološkinje i psihologe, pedagoškinje i pedagoge bilo je 25 učesnika iz 14 opština. Veliki akcenat je stavljen na zloupotrebu intimnih snimaka, među srednjoškolcima, ali i među osnovcima, tako da smo ponovo čuli koliki je to problem u Crnoj Gori”, ukazala je Žarić.
Obuka vršnjačkih edukatora, edukatorki i administratorki i administratora omladinskih servisa u Crnoj Gori okupila je na Žabljaku 26 učesnika i učesnica.
“Održali smo 19 radionica sa mladima u 15 crnogorskih opština i preko 230 mladih je eduktovano o rodnom i seksualnom nasilju. Interesovanje je bilo veliko što nas raduje, ali i rastužuje, jer pokazuje koliki je ovo zapravo problem da moramo toliko puta da ponavljamo i ukazujemo na to šta je rodno i seksualno nasilje”, rekla je Žarić.
Viša istraživačica, Aleksandra Gligorović, koja je predstavila Monitoring izvještaja o radu sudova na slučajevima rodnog i seksualnog nasilja, ukazala je da nema mnogo prijava, ali to nije pokazatelj da nema rodnog i seksualno zasnovanog nasilja.
“Nedostatak prijava ne znači da je nasilja manje, već da se ne prijavljuje često. Razlozi za to se mogu pripisati stigmatizaciji žrtava i njihovih porodica, strahu od osvete počinilaca. Jedan od razloga je i nedostatak povjerenja u pravosudni sistem i nedovoljna svjesnost o pravima žrtava. Žrtve, možda, nemaju adekvatan pristup sistemima podrške u smislu da im se obezbijedi sigurnost, da se ohrabre da prijave nasilje”, rekla je Gligorović.
Naglasila je da su kazne koje se izriču blage.
“Mislim da kazne nisu adekvatne i na pravi način definisane. Vrlo često su blage, veliki broj njih uključuje uslovne kazne, kratke zatvorske ili oslobađajuće. Bilo je i novčanih za neka djela koja se tiču porodičnog nasilja. Postoji neusklađenost kazni sa međunarodnim standardima”, rekla je Gligorović.
Smatra da je potrebno pooštriti kaznenu politiku kpoz izricanje strožijih kazni za seksualne delikte nad mladima i djecom.
“Mora da se razumije kakav je efekat seksualnih delikata na mlade i na djecu i da se bolje odlučuje za njihovu dobrobit i budući razvoj. Potrebna je ne samo dodatna obuka već jačanje svijesti sudija i tužilaca. Smatramo i da je važno uspostaviti bolju podršku za žrtve. Mora se ojačati povjerenje u pravosudni sistem, a to će postići samo ako su odluke donesene na pravi način i ako se kroz prakse vidi da je unaprijeđenja situacija, da su počinioci kažnjeni. Potrebna je institucionalna odgovornost i strožija kontrola nad sprovođenjem zakona”, ukazala je Gligorović.
U ovoj godini je bilo 566 predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
“Broj pravosnažno riješenih predmeta je 115, osuđujućih presuda je 114, jedna oslobađajuća, a u dva slučaja je obustavljen postupak”, navela je Gligorović.
Najviša kazna za ovu godinu je godinu i pet mjeseci, a najniža 30 dana.
“Skroro 30 odsto predmeta je još uvijek neriješeno što ukazuje na zagušenost pravosuđa, ili nedostatak resursa za pravovremeno procesuiranje”, navela je Gligorović.
Podaci za 2023. godinu pokazuju da je bilo ukupno 443 predmeta, od čega 253 osuđujuće odluke, pet oslobađajućih, dvije obustave postupka i dvije odbijajuće.
“Vrste kazni u 2023. godini pokazuju da su najčešće izricane zatvorske kazne (77). Prosječna kazna 4.7 mjeseci a najveći broj kazni je od tri do četiri mejseca. Najduže kazne od jedne do dvije godine izrećene su samo u osam odsto slučajeva. Veliki broj bile su uslovne osude (52), što ukazuje na nedovoljnu odlučnost u odvraćanju nasilnika, posebno u ozbiljnijim slučajevima nasilja, što može ostaviti žrtve ranjivima i stvoriti percepciju nekažnjivosti za počinioce”, naglasila je Gligorović.
29.novembar 2024.
Poslije dvije godine napornog rada, srećni smo da sa vama podijelimo sve rezultate projekta. Željeli bismo da se zahvalimo svim mladim ljudima, omladinskim radnicima, trenerima, stručnjacima za storytelling, praktičarima digitalne i vizuelne umjetnosti i svim zainteresovanim akterima koji su bili uključeni u aktivnosti projekta i zajedno sa partnerima kreirali ove nevjerovatne rezultate.
Saznajte više u našem posljednjem biltenu.
NVO PRIMA je neprofitna organizacija sa sjedištem u Podgorici. Organizaciju čine aktivistkinje i aktivisti sa dugogodišnjim iskustvom u oblastima koje se tiču demokratizacije društva: u omladinskom radu i omladinskim politikama, pravima žena, manjina i marginalizovanih grupa, formalnom i neformalnom obrazovanju, psihološkom savjetovanju i informisanju, radu u civilnom sektoru itd.
Adresa: Radosava Burića 2/14
81000 Podgorica, Crna Gora
Email: nvoprima1@gmail.com
Telefon: +382 69 416 448