Beograd/ Sarajevo/ Zagreb/ Priština/ Podgorica/
Organizacije civilnog društva i pojedinci iz regiona najoštrije osuđuju fizički napad na književnika i aktivistu Vladimira Arsenijevića, osnivača i programskog direktora udruženja Krokodil, do koga je došlo jutros ispod Brankovog mosta u Beogradu, čime je spriječeno i održavanje memorijalnog okupljanja povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
Prema svedočenju samog Arsenijevića, grupa od 20 do 30 osoba dočekala ga je na mjestu gde je trebalo da se održi komemoracija u organizaciji koalicije „Ljudi pamte ljude“. Napadači su ga fizički napali, prijetili mu i ispisali prostor porukama kojima se veličaju osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić i Vojska Republike Srpske koji su taj genocid izvršili. Kao posljedica napada, planirana komemoracija otkazana je iz bezbjednosnih razloga — što znači da su napadači ostvarili neposredan cilj: spriječili su građane Srbije da javno i dostojanstveno odaju počast žrtvama genocida. Događaju je, prema najavama, trebalo da prisustvuje i ambasador Kraljevine Holandije u Srbiji, što ovaj napad dodatno čini i udarom na diplomatske i međunarodne napore ka suočavanju s prošlošću i pomirenju u regionu.
Prizor organizovane grupe koja sačekuje i fizički napada bilo koga samo zato što se sprema da odâ počast žrtvama pokolja, dok prostor ostavlja ispisan porukama kojima se veličaju ratni zločinci, užasavajuće podsjeća na obrazac fašističkih crnokošuljaša koji su u predvečerje i tokom Hitlerovih ofanziva u Drugom svetskom ratu organizovano prebijali i zastrašivali neistomišljenike na ulicama, ne bi li javni prostor očistili od neposlušnih glasova prije nego što nasilje totalno zavlada. Potpisnice ove izjave smatraju da takva paralela nije pretjerana, već da predstavlja ozbiljan alarm koji zahtijeva širok protest u znak podrške građanskim aktivistima, među kojima je i Arsenijević.
Potpisnice ove izjave smatraju da:
ovaj napad na Arsenijevića nije ni prvi, ni izolovan incident, već direktna posljedica višedecenijske politike poricanja i relativizacije genocida u Srebrenici, koju vode zvanične institucije i većina medija u Srbiji. Odbijanje da se genocid nedvosmisleno prizna, uporedo veličanje osuđenih ratnih zločinaca i odsustvo sistemske osude istorijskog revizionizma stvaraju atmosferu u kojoj nasilje nad onima koji insistiraju na istini postaje moguće, pa i očekivano.
Odgovornost za jutrošnji napad ne snose samo neposredni napadači, već i institucije koje godinama tolerišu i podstiču narativ poricanja, čime šalju poruku da će i nasilje nad braniocima kulture sećanja proći bez ozbiljnih posljedica.
Sprečavanje mirne komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici predstavlja napad ne samo na Arsenijevića kao pojedinca, već i na pravo žrtava i njihovih porodica na dostojanstveno sećanje, kao i na osnovna načela slobode okupljanja i izražavanja u Srbiji.
Prisustvo grafita koji veličaju ratne zločince na mestu planirane komemoracije je očigledan simptom sistemskog poricanja genocida, koje se u Srbiji odvija uz podršku države.
Književnik i aktivista Vladimir Arsenijević je decenijama, kroz rad udruženja Krokodil i lični angažman, gradio prostor za dijalog, kulturnu razmjenu u regionu i na svjetskom nivou. U kontinuitetu ulaže trud u suočavanje sa nasleđem ratova devedesetih na bazi činjenica. Napad na njega je napad na sve nas koji se bavimo istim poslom.
Pozivamo:
Nadležne institucije Republike Srbije da hitno, temeljno i transparentno istraže napad, identifikuju i procesuiraju sve učesnike i naručioce, uključujući eventualne organizatore i podstrekače.
Državne organe da obezbijede fizičku bezbednost Vladimira Arsenijevića, kao i svih aktivista koji će se večeras okupiti na Trgu Republike u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava, i da javno osude napad na najvišem nivou.
Najviše državne zvaničnike Republike Srbije da nedvosmisleno i javno priznaju genocid u Srebrenici, raskinu sa praksom relativizacije i veličanja ratnih zločinaca i osude svaki vid istorijskog revizionizma — jer bez tog raskida, napadi poput jutrošnjeg ostaju izgledna posljedica, a ne izuzetak.
Institucije Republike Srbije da 11. jul uvrste u zvanični kalendar datuma koji se obeležavaju, čime bi se doprinelo izgradnji trajnog mira kroz kulturu sjećanja zasnovanu na činjenicama.
Regionalne i međunarodne organizacije, ambasade i institucije Evropske unije da osude ovaj napad,
prate razvoj događaja i javno ukažu na odgovornost srpskih institucija za atmosferu u kojoj se ovakvi napadi dešavaju.
Medije i javnost u regionu da ne dozvole normalizaciju nasilja i govora mržnje usmerenog protiv onih koji se bave kulturom sjećanja i suočavanjem s prošlošću.
Izražavamo punu solidarnost sa Vladimirom Arsenijevićem, koalicijom nevladinih organizacija i aktivista „Ljudi pamte ljude“ i svima onima koji, uprkos prijetnjama i nasilju, nastavljaju da se zalažu za istinu, pravdu i pomirenje u regionu.
Akcija za ljudska prava (HRA), Podgorica, Crna Gora
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb, Hrvatska
Centar za građansko obrazovanje (CGO), Podgorica, Crna Gora
Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Podgorica, Crna Gora
Forum Bošnjaka, Podgorica, Crna Gora
Eduko plus, Podgorica, Crna Gora
Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), Podgorica, Crna Gora
Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“, Bijelo Polje, Crna Gora
Prima, Podgorica, Crna Gora
Koračajte sa nama – Phiren Amenca, Podgorica, Crna Gora
Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, Podgorica, Crna Gora
Udruženje pravnika Crne Gore, Podgorica, Crna Gora
Savez za djecu i mlade “Kuća”, Podgorica, Crna Gora
Institut za medije Crne Gore, Podgorica, Crna Gora
Asocijacija Spektra, Podgorica, Crna Gora
Crnogorski ženski lobi (CŽL), Podgorica, Crna Gora
21. maj, Podgorica, Crna Gora
NOVA Centar za feminističku kulturu
Centar za ženska prava (CŽP)
Prazan prostor, Podgorica, Crna Gora
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja, Crna Gora
Jovana Marović, građanska aktivistkinja, Crna Gora
Aleksandar Saša Zeković, aktivista za ljudska prava i politike sjećanja, Crna Gora
Paula Petričević, građanska aktivistkinja, Crna Gora
Milena Bešić, građanska aktivistkinja, Crna Gora
Ivan Blažević, Evropski Fond za Balkan (EFB)
Vasko Raičević, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Inicijativa Za Hrvatsku slobode
Zaklada Solidarna
Pariter
Tena Prelec, Sveučilište u Rijeci / BiEPAG
CROSOL -Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske
Domino
Centar za mir Osijek
Udruženje za razvoj kulture “URK”/Klub Močvara
Bacači sjenki
Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje Zagreb
Dugine obitelji
Liberal Alternative Institute, North Macedonia
Maja Sever, novinarka
Sindikat novinara Hrvatske
U dobroj vjeri
Tanja Dabo, vizualna umjetnica
Ivica Prtenjača, pjesnik
NO SH/T mreža
Rajko Grlic, redatelj
Fond za humanitarno pravo, Kosovo
Goran Božičević
Dijana Cetina Mlađenović
Adrijana Cvrtila
Mladen Majetić
Sanja Sarnavka
Balša Brković, Podgorica, Crna Gora
Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), Sarajevo
Centar za nenasilnu akciju, Beograd
Edvin Kanka Ćudić, Sarajevo
Inicijativa mladih za ljudska prava, Srbija
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Podgorica, Crna Gora
Juventas, Podgorica, Crna Gora
Varja Đukić, glumica, Crna Gora
Institut za medije i različitosti – Zapadni Balkan
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Podgorica, Crna Gora
Nikola Nikolić, pisac, Crna Gora
Sead Šabotić, reditelj, Crna Gora
Građanska alijansa, Podgorica, Crna Gora
Dragana Tripković, spisateljica, Crna Gora
Jelena Nenezić, glumica, Crna Gora
Impuls, Tutin, Srbija
Centar za biopolitičku edukaciju, Srbija
Marija Ratković, Srbija
Crnogorsko društvo nezavisnih književnika, Podgorica, Crna Gora
Inicijativa mladih za ljudska prava, Podgorica, Crna Gora
Elena Premate, Beograd, Srbija
Ivica Buljan, redatelj
Olivera Ilkić, Beograd
Maša Elezović, građanska aktivistkinja, Crna Gora
Udruženje mladih “Naš svet, naša pravila” Vranje, Srbija
Emilija Milenkovic, studentkinja i aktivistkinja
Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe
Crnogorski PEN centar
Crnogorsko filološko društvo
Mladen Ivanović, aktivista, Crna Gora
Dragan Prelević, advokat, Crna Gora
IUSTICOM
Spisak i dalje otvoren za potpisivanje …